Znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem Meteorološki izazovi 6 održan je 15. i 16. studenog 2018 u Zagrebu, u organizaciji Hrvatskog meteorološkog društva, Državnog hidrometeorološkog zavoda, Hrvatske kontrole zračne plovidbe i Geofizičkog odsjeka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu. Pokrovitelji skupa bili su Predsjednica Republike Hrvatske, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Grad Zagreb i Turistička zajednica grada Zagreba. Skup su podržali Europsko meteorološko društvo i Kraš.

Ovogodišnja tema "Napredne tehnologije u rješavanju meteoroloških izazova" je vrlo dobro opisala odnos i zavisnost meteorologije i tehnologije. Razvoj meteorologije slijedio je nakon razvoja moderne tehnologije, a istovremeno je razvoj meteorologije poticao razvoj tehnologije.

Program skupa je bio podijeljen u šest tematskih sekcija:

• Klimatske promjene i prilagodba
• Prognoza vremena
• Klimatologija i biometeorologija
• Meteorološki ekstremi i njihov utjecaj
• Agrometeorologija i agroklimatologija
• Primijenjena meteorologija i kvaliteta zraka

Ukupno je bilo 110 sudionika iz Hrvatske i ostalih zemalja. Pozvani predavači održali su prezentacije:

• Vladimir Ðurđević (Institute of Meteorology, the Faculty of Physics, University of Belgrade) - “Transforming Earth’s atmosphere into discreet world”;
• Ferenc Ács (Eötvös Loránd University, Budapest) - “Thermal impact of weather on the humans”;
• Heinz Jürgen Punge (Max Planck Institute of Technology, Karlsruhe) - “Quantifying severe convective storm hazard in Europe”;

Kroz 42 prezentacije i 14 postera analizirane su različite vrste podataka - prizemna mjerenja i motrenja, podaci numeričkih modela i satelitski podaci. Važnost naprednih tehnologija je u ovim segmentima očigledna: poboljšanja mjernih instrumenata, uredaja i senzora, kao i veći racunalni resursi, omogućuju točnije, gušće i dulje vremenske nizove podataka, nužne za istraživanje pojava različitih vremenskih i prostornih skala.

In-situ i daljinska mjerenja korištena su u raznim studijama:

• temperaturni i oborinski ekstremi, suša i magla korištenjem mjerenja i motrenja s prizemnih postaja;
• prostorne i vremenske značajke bure korištenjem mjerenja s lidara i ultrazvučnih anemometara;
• detekcija tuče korištenjem LINET sustava za detekciju sijevanja;
• uspostava nowcasting sustava korištenjem radarskih podataka;
• upotreba podataka meteoroloških satelita, od procjene štete izazvane prirodnim katastrofama pa do nowcastinga duboke konvekcije.

Globalni klimatski modeli korišteni su za proučavanje utjecaja ENSO i NAO oscilacija na Europu, dok su simulacije regionalnim klimatskim modelima korištene u analizi agroklimatskih indeksa, suše, potreba za grijanje i hladenje, i tako dalje. Podaci numeričkih modela korišteni su i za testiranje raznih metoda kao što su bivarijantna metoda korekcije pristranosti, verifikacija SAL metode i slično. Vrijedi spomenuti da veliki ansambl simulacija RegCM modelom, korišten u nekoliko radova, ne bi bio moguć bez superračunala VELEbit Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu (Srce), što je još jedan primjer kako su meteorologija i tehnologija nerazdvojive. Ostale prezentacije temeljene na modelima su uključivale ocjenu prognoza numeričkih modela u raznim konfiguracijama.

U jednoj diskusiji naglašeno je da su podaci u točkama mreže dobiveni iz mjerenja na meteorološkim postajama najpouzdaniji podaci za validaciju klimatskih modela, a važni su i za praćenje klime i analizu klimatskih promjena. Da bismo imali točnije podatke u točkama mreže finije vremenske i prostorne rezolucije, potrebna je gušća mreža postaja s reprezentativnim lokacijama. U skladu s tim planirana je i modernizacija nacionalne motriteljske mreže u sklopu METMONIC projekta kojom će se osigurati potpuna i homogena pokrivenost kopna i teritorijalnog mora meteorološkim, oceanografskim i radarskim mjerenjima. Uz to poboljšanje u motrenjima, veselimo se idućim Meteorološkim izazovima i prvim rezultatima iz novih sustava za prikupljanje podataka.

 

MI6 u medijima:

HRT HTV Dobro jutro Hrvatska, Studio 4, Meteo kutak

HRT HR Sljeme Meteoalati

HRT HR Prvi program Oko znanosti

EMS - izvještaj s MI6

EMS - izvještaj pozvanog predavača