Boljunština

Stručni izlet

30.3.2017.

 

Po  unutrašnjosti Istre

 

Uvijek se rado družimo s kolegama u drugačijim okolnostima od onih službenih, a pogotovu s umirovljenicima i kolegama  iz drugih mjesta, s drugih postaja. Godina dana brzo prođe i primakao se trenutak novog susreta. I ovaj put u Istri, povodom dana meteorologa.

 

Središnja Istra i doista prekrasan proljetni dan. Kako bismo ga što bolje iskoristili, nakon kave uputismo se otkrivati čari unutrašnjosti poluotoka. Zastadosmo na vrhu pitomih brežuljaka, jednom od vidikovaca, koji ostavljaju upečatljiv dojam kod promatrača. Lakše i ljepše ga je doživjeti nego opisati. U pogledu se smjestila Učka, Čepićko polje, poluozelenjeli brežuljci, Plominski zaljev, more i Cres u daljini.

 

Laganom vožnjom pođosmo dalje. Krajolikom se izmjenjuju pitomi brežuljci prošarani maslinicima i vinogradima, zelene doline i obrađena polja koja samo  potvrđuju stav o lakoći postojanja na ovim prostorima. Jednako takav dojam u krajoliku ostavljaju i brojni spomenici povijesti. Zastadosmo kod jednog od srednjovjekovnih kaštela, Possert.

Zaboravljen, napušten (u 17. st.) u spokoju prirode stoljećima je čekao na obnovu. Okruženje lokacije i sama lokacija između porječja Raše i Pazinskog potoka s pogledom na barokni dvorac Belaj djeluje opuštajuće. Obišli smo utvrdu, popeli se do vrha, poslušali nekoliko povijesnih činjenica i u razgovoru s kolegama pošli dalje s ovog prostora na kojem se osjeti dah srednjeg vijeka.

 

Prošli smo pored baroknog dvorca Belaj i vinograda koji ga okružuju te nakon kratke vožnje , kako to u Istri biva, nađosmo se u sasvim drugačijem okruženju.

 

Spustismo se u Boljunsko polje do brane Letaj. Izgrađena je 1970. za potrebe buduće akumulacije i sprečavanja plavljenja Čepićkog polja. No kraški teren nije omogućavao da akumulacija  u potpunosti zaživi. U novije doba u sklopu brane izgrađena je mini hidrocentrala. Uslijed izraženo velikih količina oborine u jednom danu, zabilježeno od 150 – 240 mm, 1993. i 2014. g. zabilježeni su i preljevi vode preko brane.

Postoje i zapisi iz daleke povijesti o poplavama i drugim meteorološkim fenomenima zabilježenim u „Boljunskoj kronici“.

 

Boljunska kronika ( bilježi događaje od 1451. do 1622.)

  • 1541. bijaše velika studen, pomreše uliki i smokvi pod Učki i v Istre;
  • 1586. beše tuča velika ležaše kako sneg. Beše škodan vetar i metaše grmle mnogo i zidi i hiše i stabri van iz zemle izrivaše;
  • 1587. beše Jurjeva i cvatehu preskve i črešnje i broskvi a vina ne ……. u vinogradi ležaše mraz kako o Božiće;
  • 1591. beše glad veli mnogo. Aprila 12. to noć v Petak Veli počešehmo v Boljune procesion. I beše okole aer krvav, a posred aera prek svega staše kako mavrica a ljudi i lačni gledahu;
  • 1595. 19. aprila pada sneg velki do mora i tada ne cvatehu črešnje i višne;
  • 1600. i vino se zledi v kaleže ki tada služah misu e pop Vice Frlanić plovan v Boljune;
  • 1602. beše mnogo škodan vetar erži grmle žiri i  trupie i tada su gorile gori po vsem svete ognem;
  • 1604. i to leto žito ozimo beše suho v polu. A leto pasano tuča vaze;
  • 1608. beše snegi mnogo od mirakula i škodi;
  • 1609. 7. decembra do 16. beše tihi mraz i beše tada galion po drvin i led pod Učko;
  • 1615. meseca agušta dan drugi ali treti da se prikaza edan mirakul. Iz oblaka se ispusti edan dim kako edan sak zdolju do zemle i prja poče padati iz Miline dragi i ide preko potoci i putem na pole vse ogan iz onoga oblaka goreše ričici kada se vanjele čini više ne ide. Od onde se i vaze dva kupi žita i nosaše v aer i letahu po vihru neki ptići mi se vidi kako i djavli i se povrnu i edan puč i živom ognem izgore voda ka tečaše da vas put suh osta da od pol dana do noći i vaze žito v kakoder ni voda ogan požga. ;
  • 1615. meseca pervra  na dan 22. i ta da se učini edan mirakul na kontrade boljunskoi da se učini edn piš iz gori da vse pole ploveše i za vsake dragi iz gori voda tečaše kako reka …
  • 1615. meseca novembra za dni ča e na viliju Vseh Svetih da beše veliki daž kakav ni bil za pametara da e se učinila velika voda da po vsakoj dražice tečaše kako naiveća reka i pride voda v reku i v potok da vsi malini ki su okoli reki vsi beho va vode … bačvi plavahu a pole boljunsko kako more se belaše.;
  • 1710. meseca maja  na 30 Križni petak kada procesion je prišal od Svete Marie i kako križi s pukom su ulizili va stolnu crekav strel je tresnul u zvonik i vseh onih ki su bili pod zvonikom je umorilo, ali čast maiki Božjoj su vsi oživeli. Palo je na tla 8 peršon.

 

 

Uz samu branu prije se nalazila kišomjerna postaja,  a sada je tu klimatološka meteorološka postaja, jedna od devet u Istri, koja kontinuirano bilježi meteorološke podatke  od 1995.g. Jedan od zanimljivijih podataka je i zabilježena vrijednost Tmin iz siječnja 2000.g. od -15,3°C, dokaz da i unutrašnjost Istre može biti izuzetno hladna, iako je more relativno blizu.

 

Sunce je neprimjetno zalazilo dok smo uživali u pogledu i dojmovima s brane, a pomalo su se čuli i zabrinuti upiti o večeri. Nije bilo druge nego se uputiti ka konobi, podno Učke gore, u Vranji, s pogledom na stari grad Boljun. Tepla maneštra, jela šoto čripnje i s roštilja uz dobro vino, te palačinke na kraju, dalo je dodatnu forcu za održati ugodnu atmosferu.

Pretresalo se sadašnje stanje u meteorologiji, prisjetilo starih dobrih trenutaka i naglas razmišljalo o novim susretima.

O jednom takvom uskoro, do skorog viđenja u Rijeci, lijep pozdrav iz Istre.

 

Tekst: Ivan Ljuština

Fotografije: Nadica Brajković