Dr. sc. Ksenija Gaćeša-Zaninović rođena je u Zagrebu 14.9.1953. godine gdje je i maturirala na Klasičnoj gimnaziji 1972. godine. Diplomirala je 1979. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na Studiju: fizika i geofizika s meteorologijom. Na Sveučilištu u Zagrebu stekla je znanstveni stupanj magistra znanosti 1994. godine s temom „Fizikalna osnova za bioklimatsku klasifikaciju Hrvatske“ i doktora znanosti 2011. godine s temom „Impact of extreme thermal conditions on mortality in Croatia“.
Od 1979. bila je zaposlena u Državnom hidrometeorološkom zavodu u Centru za meteorološka istraživanja i razvoj. Od 2013. vodila je istraživačke i operativne poslove Odjela za istraživanje klime i biometeorologiju, a od 2015. Službu za klimatološka istraživanja i primijenjenu klimatologiju Sektora za meteorološka istraživanja i razvoj.
Područje istraživačkog rada je biometeorologija, statistička, dinamička i primijenjena klimatologija i klimatske promjene. Rezultati istraživanja se koriste za izradu studija za potrebe gospodarske i društvene djelatnosti. Poseban je njezin doprinos u razvoju bioklimatskih podloga za potrebe turizma te u istraživačkom i operativnom radu na biometeorološkoj prognozi s ciljem poboljšanja provođenja preventivnih mjera za zaštitu zdravlja ljudi i zaštiti od toplinskih valova. Sudjelovala je u pripremi Akcijskog plana za zaštitu od toplinskih valova u Hrvatskoj
Sudjelovala je na više znanstvenih projekata u Hrvatskoj koje su sufinancirali Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH (Utjecaj vremena i klime na ljudsko zdravlje, Fizikalna osnova vremena i klime, Praćenje klime Hrvatske unutar globalnih klimatskih promjena, Dugoročna prognoza vremena i klime na profilu Jadran-Panonija, Klimatska varijabilnost i promjene i njihove posljedice, Klimatske varijacije i promjene i odjek u područjima utjecaja), Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva RH (Program energetske efikasnosti u zgradarstvu, Sigurnost konstrukcija iz aspekta statističkih podataka djelovanja, Nacionalni program ublažavanja posljedica suša i suzbijanja oštećenja zemljišta u Republici Hrvatskoj (NAP)) i Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ) (Climate of the Adriatic REgion in its global context (CARE)). Također je sudjelovala u razvojno-primijenjenim istraživanjima koja su podupirali gospodarstvo i DHMZ. Bila je i suradnik na međunarodnim znanstvenim projektima HISTALP, ALPIMP-ALPCLIM, HRT GAR, CLIMRUN. U okviru mađarsko-hrvatske međuvladine znanstveno-tehnološke suradnje bila je voditeljica hrvatskog dijela projekta "Bioclimatic assessment and mapping of popular tourist regions with respect to present and possible future climate conditions" Mađarskog meteorološkog zavoda i DHMZ-a.
U okviru dodatnog obrazovanja iz područja biometeorologije pohađala je seminar „Klimatske promjene i ljudsko zdravlje" u Londonu na London school of Hygiene and tropical medicine i Seminar o Univerzalnom termičkom indeksu (UTCI) u Varšavi.
U okviru izdavačkih aktivnosti radila je kao članica uredničkog odbora Hrvatskog meteorološkog časopisa, urednica „Klimatskog atlasa Hrvatske 1961–1990., 1971–2000.“ i članica savjetodavnog odbora uredništva časopisa International Journal of Biometeorology.
Članica je Hrvatskog meteorološkog društva, International Biometeorological Society (IBS) i Komisije za klimu, turizam i rekreaciju IBS-a. Recenzent je u međunarodnim i domaćim časopisima.
Do danas je objavila 50 znanstvenih radova, od toga 12 u CC časopisima, 34 stručna rada u časopisima i redovnim publikacijama i 87 radova u zbornicima sa znanstvenih i stručnih skupova. Koautor je 10 knjiga: U okrilju Sunca i mora / Embraced by the Sun and the Sea, Klimatska monografija Zadra / The climatic monograph of Zadar (1995, drugo hrvatsko-englesko izdanje 2005); KUEN zgrada, program energetske efikasnosti u zgradarstvu (1998); 50 godina rada Državnog hidrometeorološkog zavoda, 1947-1997 (1998); Zavižan između snijega, vjetra i Sunca - Monografija u povodu 50. obljetnice rada meteorološke postaje Zavižan (2003); Climate Change and Tourism: Assessment and Coping Strategies (2007); Developments in Tourism Climatology (2007); Klimatski atlas Hrvatske / Climate atlas of Croatia 1961-1990., 1971-2000. (2008); A Climate for Change, Climate change and its impacts on society and economy in Croatia, Human Development Report – Croatia 2008, United Nations Development program (UNDP) in Croatia (2009); 160 godina meteoroloških motrenja u Hrvatskoj i primjena njihovih rezultata (2014); Primijenjena znanstvena istraživanja u Državnom hidrometeorološkom zavodu: u povodu 50 godina istraživanja i 70 godina osnivanja DHMZ-a (2019).
Dr. sc. Endi Keresturi rođen je 1990. u Virovitici. 2008. završava gimnaziju Petra Preradovića u Virovitica te upisuje preddiplomski studij fizike na PMF-u u Zagrebu za vrijeme kojeg prima i stipendiju grada Virovitice. Diplomirao je na Geofizičkom odsjeku PMF-a u prosincu 2014. pri čemu je stekao zvanje magistra fizike-geofizike. Sljedeće godine upisuje poslijediplomski doktorski studij fizike smjer geofizika na istom fakultetu.
U sklopu poslijediplomskog studija, u suradnji s DHMZ-om, ZAMG-om i RC-LACE-om, odlazi na trogodišnji istraživački boravak u ZAMG u Beč. 2018. godine zapošljava se na DHMZ-u gdje trenutno radi kao voditelj odjela za primijenjena istraživanje i modeliranje u sektoru za meteorološka istraživanja i razvoj.
2021. uspješno brani doktorsku disertaciju po nazivom Initial condition perturbations in a convective scale ensemble prediction system te stječe akademski stupanj doktora znanosti u znanstvenom polju geofizike. Bavi se razvojem i unapređenjem numeričkih prognoza vremena kroz metode naknadne obrade kao i razvojem ansambl prognostičkih sustava. Izabrani je predstavnik DHMZ-a u modulu za kratkoročne ansambl prognoze vremena organizacije EUMETNET.
Dobitnik je nagrade za najbolju studentsku prezentaciju na međunarodnoj konferenciji MetMed6 & MI5 2017. godine u Zagrebu. 2020. godine dobiva priznanje QJRMS-a za jedan od najpreuzimanijih članaka u protekle dvije godine. U svojoj karijeri predstavio je rezultate svojih istraživanja na brojnim znanstvenim i stručnim skupovima, konferencijama i radionicama. Objavio je i 5 istaknutih znanstvenih radova u CC časopisima od kojih su 4 objavljena u Quarterly Journal of the Royal Meteorological Society.
Anna-Maria Križanac, mag. phys.-geophys., rođena je 1994. godine. Diplomirala je pri Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 2020. godine s temom "Analiza uzroka noćne i ranojutarnje duboke konvekcije nad sjeveroistočnim Jadranom" pod vodstvom izv. prof. dr. sc. Maje Telišman Prtenjak i mag. phys.-geophys. Barbare Malečić (neposrednim voditeljem).
Tijekom studija radila je na popularizaciji znanosti kao organizator predavanja o meteorologiji u Osnovnoj školi Matije Gupca (2020.), suorganizator WISe – Dana karijera PMF-a (2019.), suorganizator i voditelj projekata na Ljetnim školama znanosti u Požegi (od 2017. do 2019.), te kao volonter ili suorganizator na Smotrama Sveučilišta u Zagrebu (od 2016. do 2018.), Danima otvorenih vrata Geofizičkog odsjeka PMF-a (2019.) i Danima znanosti Osnovne škole bana Josipa Jelačića (2018.).
Tijekom 2019. godine usavršavala se na stručnoj praksi u Državnom hidrometeorološkom zavodu. Od ožujka 2021. godine zaposlena je u Ericssonu Nikola Tesla d.d. kao softverski inženjer.
