Povijest
Meteorološka mjerenja u Krapini su od 1963. Do 1967. god. vršena na kišomjernoj razini, te od 1968. do 1988. god. na razini klimatološke postaje koja se nalazila kraj Doma zdravlja u Krapini.
Ideju o uspostavi GMP na ovom području zapravo su još davne 1973. godine imali Mile Šikić – u to vrijeme direktor Hidrometeorološkog zavoda i njegov dobar prijatelj Josip (Joža) Gotlin iz Radoboja, tada profesor na poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu. Tako smo zapravo Andrija Slukan i Vladimir Cerovečki 1974. godine i poslani kao stipendisti Meteorološkog zavoda na školovanje u Beograd, a ideju tih dvoje ljudi smo uz pomoć mnogih uspjeli sprovesti gotovo 20-tak godina kasnije.
GMP Krapina počinje sa radom 01.09.1993. u Popovcu kraj Krapine s dva zaposlena meteorološka tehničara, Andrija Slukan i Vladimir Cerovečki, koji su zapravo od 1978. radili na Griču i to Andrija Slukan u Agrometeorološkom sektoru, a Vladimir Cerovečki u Centru za met. Istraživanja. Od 01.09. 2005. god. zapošljava se i treći met. tehničar, Željko Grilec.
Automatska postaja u sklopu GMP Krapine počinje raditi 4. 4. 2003. god. sa osjetnikom temp. zraka, relativne vlage zraka i vjetra, dok se 1.12. 2006. god . ugrađuje još osjetnik tlaka zraka i oborine.
Prva met. Postaja u Hrvatskom zagorju je uspostavljena još 1. 5. 1880. god. u kaznionici Lepoglava i radila je neprekidno sve do 30. 6. 1943., dakle 64 godine, a službeni su motritelji bili liječnici, no dobar dio tog posla su ipak tzv. dobrovoljnim radom obavljali njezini prisilni stanari.
Podaci
Za protekle 22 godine srednja godišnja temperatura zraka iznosi 11.1°C , najtoplija godina je bila 2014. sa srednjom temperaturom 12.2°C, dok je najhladnija bila 1996. sa srednjom godišnjom temperaturom od 9.4°C.
Najviša temperatura zraka na 2 m visine od početka rada GMP Krapina je izmjerena 8.8.2013. i to 39.1°C, dok je najniža izmjerena 10.2.2005. i to -18.5°C.
Najveća godišnja količina oborine je izmjerena 2014. i to 1269 mm, dok je najmanje oborine bilo 2003. i to 559 mm . Prosječna godišnja količina oborine za 22-godišnje razdoblje iznosi 919.2 mm. Kako su max.količine oborine upravo u srpnju i kolovozu što je vezano s prodorima hladnih fronti vlažnog oceanskog zraka, pa je tako 26.7.1998. ombrograf u samo 10 minuta registrirao 29.3 mm kiše po 1 m četvornom.
Najveća visina snijega od 41 cm izmjerena je 30.12.2005. Najveći broj dana sa snježnim pokrivačem zabilježen je 2010. i to 69 dana, dok je već slijedeće 2011. snijega na tlu bilo u svega 6 dana.
Zanimljivost
Iz podataka DHMZ-a objavljenim u „Statističkim informacijama“ Državnog zavoda za statistiku za udio kiselih kiša u postocima za razdoblje 1997-2009. Vidljivo je kako u
čak 6 godina Krapina ima više kiselih kiša nego Zagreb-Grič, a od 12 obrađenih godina Zagreb-Maksimira, u Krapini ima čak u 10 godina veći postotak kiselih kiša nego Zgb-Maksimir i od toga 9 posljednjih u nizu.
Osobno mišljenje
S obzirom na učestalije vremenske havarije u posljednje vrijeme, kako u svijetu tako i u našoj državi (poplave, suše,olujni vjetrovi, pijavice) mogli bismo reći da je Hrvatsko zagoje ipak klimatološki stabilnije područje, tako da bi trenutno obezvrijeđeni zagorski grunt u budućnosti mogao postati sve vrijedniji, s obzirom na očekivanja kako bi vremenske neprilike mogle izazvati i veće migracije stanovništva.
Autor teksta: Andrija Slukan, voditelj GMP Krapina
Krapina 31.05.2016.
