Povodom Svjetskog meteorološkog dana 2015. prenosimo poruku glavnog tajnika Svjetske meteorološke organizacije g. Michela Jarrauda:

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) nasljednica je Međunarodne meteorološke organizacije, osnovane 1873. godine. Temeljna joj je misija pružati potporu svim zemljama svijeta u pružanju meteoroloških i hidroloških usluga s ciljem zaštite života i imovine od prirodnih katastrofa uzrokovanih vremenskim nepogodama i klimatskim uvjetima, očuvanja okoliša i omogućavanja održivog razvoja. To nije moguće postići bez potrebnih motrenja, istraživanja i djelovanja koja povećavaju razumijevanje i poznavanje vremenskih prilika i klime.

Svjetska meteorološka organizacija od 1961. obilježava obljetnicu stupanja na snagu Konvencije o osnivanju WMO-a (23. ožujka 1950.) i važan doprinos koji nacionalne meteorološke i hidrološke službe daju sigurnosti i dobrobiti društva. Svake godine, proslava je usredotočena na neku aktualnu temu. Ovogodišnja tema, "Klima – putem znanja do djelovanja", ne može biti aktualnija, jer se međunarodna zajednica sprema donijeti ambiciozne odluke i poduzeti ambiciozne mjere za suočavanje s klimatskim promjenama. 

Klimatske promjene tiču se svih nas. One utječu na skoro sva društvena i ekonomska područja, od poljoprivrede do turizma, od infrastrukture do zdravstva, kao i na strateške resurse poput vode, hrane i energije. Klimatske promjene usporavaju održivi razvoj, čak su mu i prijetnja, i to ne samo u zemljama u razvoju. Cijena nedjelovanja je visoka, a bit će još i viša ne budemo li djelovali odmah i odlučno. 

Informacije o vremenu i klimi, kao i o njihovoj varijabilnosti i promjenama, toliko su ukomponirane u našu svakodnevnicu – od dnevnih vremenskih prognoza do sezonskih klimatskih predviđanja – da ponekad lako zaboravimo sva ta silna motrenja, istraživanja, izračunavanja i analize na kojima se one temelje. U današnje vrijeme, vremenska prognoza za pet dana unaprijed podjednako je precizna kao i dvodnevna prognoza od prije dvadeset pet godina. I sezonske klimatske prognoze postaju sve preciznije. To su omogućili napredak ostvaren u daljinskim očitavanjima (uključujući i ona satelitska), proboji u znanosti i dramatično povećanje snage računala. Znanstveni napredak ostvaren na području meteorologije i klimatologije u zadnjih pedeset godina zaista je među najznačajnijima postignutim u bilo kojoj znanstvenoj disciplini. 

Znanje o klimi stečeno zadnjih desetljeća neprocjenjiv je resurs i preduvjet za odlučivanje o mjerama vezanim za klimatske promjene. Brojni dokazi – od porasta temperature do smanjivanja ledenjaka, od porasta morske razine do ekstremnih vremenskih uvjeta – daju nam čvrste temelje za uvjerenje da se klima mijenja i da se to uglavnom događa uslijed ljudskog djelovanja, posebice emisija stakleničkih plinova koje svake godine bilježe rekordne razine.

Zahvaljujući znanosti, s velikom dozom samopouzdanja možemo reći i to da još uvijek možemo promijeniti taj razvoj događaja i ublažiti klimatske promjene do prihvatljive razine. Danas više nema puno ljudi koji bi osporavali dokaze o klimatskim promjenama i odgovornost koju imamo prema budućim generacijama. Znanje stečeno o klimi može i mora poduprijeti taj proces i doprinijeti donošenju najboljih odluka na svim razinama. 

Saznanja o klimi potrebno je predstaviti u obliku koji je lako razumljiv, tako da budu od koristi onima kojima su potrebna. Proizvodi i usluge vezane za klimu pomažu urbanistima kreirati politike i sastaviti akcijske planove koji će ojačati otpornost gradova na prirodne katastrofe i podupirati ekološki svjesno gospodarstvo. Organima javnog zdravstva klimatska predviđanja služe da bi na proaktivan način sprječavali posljedice koje bi ekstremne nepogode poput suša, toplinskih valova i poplava mogle imati po zdravlje ljudi. Zahvaljujući predviđanjima kretanja temperature i kiša, poljodjelci mogu donositi bolje odluke vezane za sadnju, žetvu i plasman na tržište. Osobama zaduženim za upravljanje vodnim resursima informacije o klimi služe za osiguravanje optimalnih vodnih zaliha i optimalno upravljanje poplavama. Energetskom sektoru te informacije služe za odlučivanje o tome gdje i kakvu vrstu energetskih postrojenja graditi na konkretnim lokacijama. 

Globalni okvir za klimatske usluge, inicijativa Ujedinjenih naroda kojom rukov odi WMO, zamišljen je upravo u tu svrhu: omogućiti takvo pružanje klimatskih usluga koje će pomoći da se odluke donose na temelju najboljih mogućih informacija. To je presudan izazov kako za zemlje u razvoju, tako i za one razvijene. U međusobnoj razmjeni saznanja leži velika potencijalna korist. Iskustva i postignuća u razvoju i primjeni klimatskih usluga mogu se razmjenjivati kao primjeri dobre prakse. Na taj će se način pomoći drugim zemljama da ubrzaju svoj put prema prilagodbi klimatskim promjenama. 

I za kraj, pozivam sve članice WMO-a, sve vlade i cjelokupno civilno društvo da razmjenjuju i primjenjuju saznanja o klimi kako bi mogli poduzeti snažne mjere protiv klimatskih promjena i smanjiti rizik od njih te potaknuti održivi razvoj.

 

Više o Svjetskom meteorološkom danu i porukama koje WMO upućuje pročitajte na http://www.wmo.int/worldmetday/.